Legalizacija ili rušenje

 Tema za koju u posljednje vrijeme građani Hrvatske pokazuju veliki interes, provedba je Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Riječ je o Zakonu koji će brojne građane natjerati da legaliziraju svoje nezakonito izgrađene objekte, ne žele li da oni u protivnom budu srušeni.
Budući da se kod građana, vezano za navedeni Zakon, pojavljuju brojne nedoumice, radi što bolje informiranosti o načinu njegove primjene, ujedno i s ciljem davanja smjernica o načinu provedbe postupka legalizacije, u Lepoglavi je održano predavanje na kojem je, brojnim zainteresiranim građanima, o Zakonu govorio  Danijel Meštrić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije.
- Ovim Zakonom obuhvaćene su apsolutno sve zgrade koje su izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, izuzev komunalne infrastrukture koja se ne smatra zgradama. Kako se Zakonom ne bi poticala naknadna nezakonita izgradnja, Zakon se odnosi samo na one zgrade odnosno objekte izgrađene do 21. 06. 2011. To su zgrade vidljive na orto - foto karti napravljenoj na taj datum. Samo one mogu biti predmet legalizacije, dok kasnije izgrađene zgrade neće biti vidljive na karti, i ukoliko su bespravno izgrađene, neće moći biti predmet legalizacije u okviru Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama –  pojasnio je okupljenima Danijel Meštrić.
Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju nezakonito izgrađene zgrade je 31. prosinca 2012. Nezakonito izgrađene zgrade za koje do tog datuma neće biti podnesen zahtjev za legalizaciju neće moći biti legalizirane te ih očekuje rušenje.
- Kod podnošenja zahtjeva potrebno je dostaviti elaborat o evidentiranju zgrada, arhitektonski snimak izvedenog stanja i dokaz da se radi o građevinski stabilnom objektu s izjavom ovlaštenog inženjera. Bilo bi dobro da se, ukoliko je zgrada odnosno objekt izgrađen protivno prostornom planu, pribavi i dostavi suglasnost susjeda jer ukoliko se ne radi o zgradi izgrađenoj u skladu s prostornim planom i za njenu legalizaciju ne postoji suglasnost vlasnika susjedne parcele, takva se zgrada neće moći legalizirati. – pojašnjava Meštrić dio zakonske odredbe koja omogućava i legalizaciju objekata izgrađenih i van postojećeg prostornog plana, ali koja će u budućnosti zasigurno inicirati brojne probleme.
Za legalizaciju objekata izgrađenih prije 15. veljače 1968. godine, primjenjuje se drugačiji postupak od onog predviđenog Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
- Svi objekti za koje imamo spoznaje i za koje se može dokazati da su izgrađeni do 15. veljače 1968. godine,  legalizacija ne ide po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama već po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji u okviru kojeg se brzim i jednostavnim postupkom, koji košta oko tisuću kuna, može legalizirati takav objekt. Potrebno je samo dostavit snimku postojećeg stanja, ako objekt nije ucrtan u katastar mora se dostaviti elaborat za kasnije ucrtavanje i uvjerenje državno geodetske uprave  da objekt nije evidentiran. – dodaje Meštrić.
Pitanje cijene provedbe jednog standardnog primjera legalizacije nezakonito izgrađenog objekta ostalo je otvoreno. Naime, s obzirom da će u postupak legalizacije bit uključeni projektanti i geodeti ukupna cijena postupka će ovisiti i o cijeni po kojoj će oni naplatiti svoj rad, a ona je različita. Trošku za projektante i geodete treba pridodati cijenu upravnog postupka, a ona iznosi 750 kuna. Tome se, po potrebi, pridodaje i naknada za zadržavanje koja ovisi o prostornom planu i o tome koliko je podnositelj zahtijeva povrijedio taj prostorni plan i može se kretati od od 1000 pa do 15.000 kuna. Potrebno je platiti i vodni i komunalni doprinos. I dok vodni doprinos iznosi 15 kuna po kubiku, komunalni doprinos je različit za jedinice lokalne samouprave, a u gradu Lepoglavi je, kako bi se  građanima maksimalno izišlo u susret, najniži u okviru dozvoljenog od strane države, istaknuo je lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić, i iznosi 21 kunu po kubnom metru u prvoj, odnosno 15 kuna po kubnom metru u drugoj zoni. Kad se sve to zbroji, cijena legalizacije i nije mala.
Moglo se čuti kako je za takvu cijenu kriv upravo ovaj Zakon koji je više kod izrade bio usmjeren legalizaciji većih objekata, uglavnom onih koji su uključeni u tržišnu proizvodnju i stvaranju prihoda. Legalizacija takvih objekata vlasnicima će se isplatiti ili su je već kroz zaradu ostvarenu u tom objektu isplatili, i za njih je riječ o malom iznosu, dok su Zakonom u nezavidan položaj stavljen vlasnici manjih objekata, kao što su kuće ili klijeti, što je kod nas najčešći slučaj, a koji će za legalizaciju morati izdvojiti ipak značajniju sumu novca.
S druge strane, ovim će Zakonom u ravnopravan položaj biti stavljeni oni koji su vlastite objekte gradili u skladu sa zakonskim propisima, plaćajući pri tom sve obaveze koje takva gradnja zahtjeva, s onima koji su gradili nezakonito.

 
 

17.11.2011.