Grad Lepoglava
Početna
Gradska uprava
O Lepoglavi
Gospodarstvo
Turizam
Poljoprivreda
Školstvo
Gradski list
Socijalna skrb
Savjet mladih
Udruge i društva
Javna nabava
Zahtjevi i ostali obrasci
Kalendar događanja 2013.g.
Kontakt

 

 

Sanducic za prijedloge i kritike
Važni dokumenti
Sjednice
Gradski forum
Karta grada

 

Socijalna skrb


ODLUKA O SOCIJALNOJ SKRBI NA PODRUČJU GRADA LEPOGLAVE (Službeni vjesnik varaždinske županije, br. 39/09, 06/13 )


ZAHTJEV ZA JEDNOKRATNU POMOĆ


ZAHTJEV ZA OSTALE POMOĆI


ZAHTJEV ZA PODMIRENJE TROŠKOVA STANOVANJA


 

Lepoglavska cipka
Festival cipke
Virtualne setnje 360
Lepoglavski gradski list
Turističko kulturno informativni centar
Policajac u zajednici

 

 

 

 

 

 

 

  • Prva javna gimnazija
    U Lepoglavi je 1503. godine otvorena prva javna gimnaziju u kontinentalnoj Hrvatskoj. Pohađali su je pavlinski pitomci i svjetovna mladež.
  • Prvo sveučilište s pravom dodjele akademskih titula
    U Lepoglavi je 1656. godine s radom započelo prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjele akademskih titula. U Lepoglavi je obranjeno oko 75 doktorskih disertacija, a prvim doktorom filozofije u Lepoglavi je proglašen Ladislav Landor 1674. godine.
  • 50 majstorskih znakova na samostanu i crkvi
    Na samom početku 15. stoljeća Lepoglava je najveće gradilište zapadne Slavonije gdje djeluju majstori iz užeg kruga praških Parlera. Na objektu je utvrđeno najmanje 50 majstorskih znakova, koliko je utvrđeno još jedino na zagrebačkoj katedrali.
  • Prva meteorološka postaja u Hrvatskom zagorju
    Prva meteorološka postaja u Hrvatskom zagorju započela je s radom u Lepoglavi 1. siječnja 1880. godine. Meteorološku postaju uspostavio je Ivan Stožir, a prvi motritelj bio je dr. Franjo Eisenbacher koji je dužnost motritelja obavljao 45 godina što je jedan od najdužih perioda u cijeloj Hrvatskoj toga doba.
  • August Šenoa i Fratarska oporuka
    August Šenoa napisao je tri pavlinske povjestice koje su vezane uz život i likove pavlinskog reda. To su Opat i žetelica, Biskup Borković i Fratarska oporuka. Fratarska oporuka, najpoznatija među njima, odvija se u Lepoglavi u vrijeme ukinuća pavlinskog reda.
  • Hrvatski ban Ivaniš Korvin sahranjen je u Lepoglavi
    Hrvatski ban Ivaniš Korvin bio je veliki dobrotvor i zaštitnik lepoglavskih pavlina. Po vlastitoj želji sahranjen je u lepoglavskoj crkvi ispred glavnog oltara 1505. godine.
  • Lepoglavski pavlin okrunio caricu Mariju Tereziju
    Četiri lepoglavska pavlina postali su zagrebačkim biskupima. To su Vuk Gyula, Šimun Bratulić, Martin Borković i Mirko (Emerik) Esterhazy. Svi su odigrali zapaženu ulogu u povijesti hrvatskog naroda, a zanimljivost je da je carica Marija Terezija primila krunu iz ruku Mirka Esterhazija.
  • Lepoglavska čipka
    Čudesnu lepoglavsku čipku su pred više stoljeća u Hrvatsku donijeli pavlini. Izradu je prihvatilo seosko stanovništvo pa ta tradicija nikad nije prekinuta. Izrađuje se na batiće od lanenog i pamučnog konca. Po svojoj je ljepoti i velikoj vrijednosti poznata širom Hrvatske i svijeta. Unikatna čipkana bluza koja je izrađena za japansko tržište procjenjuje se na 50.000 kuna.
  • Kaznionica u Lepoglavi
    Od 1854. godine u Lepoglavi se nalazi zatvor. Zgrada kaznionice u obliku zvijezda izgrađena 1914. godine bila je europski domet zatvorske arhitekture. Uz lepoglavsku kaznionicu vezane su mnoge sudbine, a tu su robijali i mnoge poznate ličnosti. Između dva svjetska rata tu su na odsluženju kazne bili Josip Broz, Moša Pijade, Rodoljub Čolaković i mnogi drugi. Nakon Drugog svjetskog rata u Lepoglavi su robijali mnogi neistomišljenici jugoslavenskog komunističkog režima, a među najpoznatijim su Šime Đodan, Dražen Budiša, Hrvoje Šošić, Marko Veselica i Franjo Tuđman. U Lepoglavi su komunističke vlasti utamničile i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca. On je u lepoglavskom zatvoru bio od 1946. do 1951. godine.
  • Fosilni vulkan i nalazište ahata
    Područje Kamenog vrha (Gaveznica) predstavlja fosilni vulkan nastao prije 22 milijuna godina. Ovo je područje poznato i kao prvo poznato nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj.
ProgressBar
Copyright 2010. Grad Lepoglava | Dizajn i programiranje: X-media d.o.o.