Novosti i informacije

09.11.2017

U Saboru održana konferencija o upravljanju javnim dobrima u Republici Hrvatskoj

U Hrvatskome saboru je u organizaciji potpredsjednika Hrvatskoga sabora Siniše Hajdaš Dončića i Centra za mirovne studije održana konferencija pod nazivom "Upravljanje javnim dobrima u Republici Hrvatskoj" na kojoj je aktivno sudjelovao i zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač.

Na konferenciji je, među ostalim, predstavljeno istraživanje o upravljanju HEP-om te analize upravljanja Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i upravljanja komunalnim uslugama u četiri hrvatska grada.
- Cilj tih analiza je da se stvori podloga za raspravu o tome može li se samo privatizacijom poboljšati upravljanje u velikim javnim sustavima ili postoje drugi inovativni modeli koji postoje u mnogim zemljama Europske unije koje su krenule putem modela vraćanja privatiziranih usluga u javni sektor - kazala je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije.

- Danas, u ovom svijetu intenzivnog neoliberalnog koncepta zgrtanja dobiti iznimno je važno naglasiti elemente javnog dobra i upravljanja istim jer zajedničkim dobrima, kao što su recimo pašnjaci, šume, ribolovna područja ili voda uspješno može upravljati lokalna zajednica, bez uplitanja države i sve donedavno neupitnog tržišta – poručuje zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač naglašavajući pritom neospornu, ali i često puta minoriziranu ulogu građana u upravljačkim procesima tim javnim dobrima i uslugama.

Pristup javnim zajedničkim uslugama, poput pristupa zdravstvenim uslugama, obrazovanju i električnoj energiji, jedna od ključnih poluga ne samo borbe protiv siromaštva već preživljavanja siromaštva, posebice uzevši u obzir činjenicu da u Hrvatskoj ima više od milijun osoba koje žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključivosti.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Siniša Hajdaš Dončić kazao je da u Hrvatskoj treba osvijestiti pitanje upravljanja javnim sustavima jer, kako je rekao, od javnog monopola nad javnim dobrima gori je jedino privatni monopol.

Vedran Horvat s Instituta za političku ekologiju predstavio je istraživanje upravljanja HEP-om u kojem se propituje je li privatizacija toga poduzeća jedino rješenje za bolje upravljanje njime ili postoje i alternative da HEP ostane u javnim rukama, a da se istodobno poboljšaju upravljanje i usluge.
Ustvrdio je da je HEP jedno vrlo tromo, veliko javno poduzeće ovisno o političkim promjenama koje ne koristi svoj društveni utjecaj na najbolji način, ali i da privatizacija sa sobom donosi velike rizike. Kao rizike privatizacije HEP-a nabrojao je, među ostalim, porast cijena usluga i manji utjecaj na formiranje cijena, nedostatak ulaganja u infrastrukturu, gubitak i eroziju javnih funkcija.

- Privatizacija je vrlo često nepovratan proces i u slučajevima kada su u Europi neke nacionalne elektroprivrede bile privatizirane, a građani odlučili vratiti ih u javne ruke, što je jako puno koštalo - kazao je. Kao alternativu privatizaciji preporučuje priključivanje HEP-a europskom trendu prelaska na obnovljive izvore energije, demokratiziranje sustava upravljanja na način da se više otvori prema građanima i korisnicima i bolje odgovara na njihove potrebe, kao i jačanje društvene kontrole i nadzora.

- Privatizacija nije rješenje ni za zdravstveni sustav koji grca u dugovima - smatra Maja Bobinac sa Sveučilišta u Rijeci koja je predstavila analizu upravljanja HZZO-om.
- Iz perspektive jednakosti pristupa zdravstvenim uslugama i pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama privatizacija u zdravstvu nije rješenje - kazala je. 

Dodala je da Hrvatska izdvaja relativno malo novaca za zdravstvo i kada bi izdvajala više generirala bi manju proračunsku rupu.
- No, misliti da ćemo privatnim osiguranjima nadomjestiti dio te proračunske rupe znači da ćemo nekim slojevima društva dodatno onemogućiti pristup zdravstvenim uslugama - istaknula je. Kao primjer izdvojila je Slovačku koja je privatizirala dio zdravstvenih usluga, ali, kako tvrdi, to nije dovelo do bolje kvalitete zdravstvenih ishoda.

Na konferenciji je predstavljena i analiza upravljanja komunalnim uslugama u četiri hrvatska grada; Osijeku, Zagrebu, Dubrovniku i Puli, na temelju koje je izrađeno 30 preporuka za bolje upravljanje tim uslugama i onemogućavanje koruptivnih praksi, primjerice u sferi zapošljavanja, odabira uprave, javne nabave. Među preporukama je tako povlačenje iz procedure takozvanog "lex šerifa", odnosno izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te jačanje nadzornih odbora i njihovo proširivanje s predstavnicima korisnika, potrošača i organizacija civilnog društva.

Zaključci konferencije, na kojoj su sudjelovali predstavnici organizacija civilnog društva, stručnih udruženja iz zdravstva i energetike kao i predstavnici sindikata, bit će upućeni saborskim zastupnicima i svim saborskim klubovima, resornim ministarstvima, ali i javnosti kako bi se otvorila javna rasprava o toj tematici.